Istraživanje Porođaj tokom pandemije istražuje iskustvo porođaja za vreme COVID-19 pandemije i pokazuje kakva je bila pripremljenost, kvalitet i prilagodljivost zdravstvene službe za porodilje i novorođenčad na novonastale uslove, kao i kakva iskustva su porodilje imale.
Cilj istraživanja Porođaj tokom pandemije je poboljšanje kvaliteta porodiljskih usluga u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije i ono se zasniva na standardima Svetske zdravstvene organizacije za poboljšanje kvaliteta bolničke nege porodilja i novorođenčadi.
Istraživanje je deo međunarodnog projekta IMAGINE EURO (Poboljšanje nege porodilja i novorođenčadi u evropskom regionu) koji vodi Pedijatrijski institut Burlo Garofolo (IRCCS Materno Infantile Burlo Garofolo) iz Trsta u Italiji, jedan od vodećih svetskih istraživačkih centara i kolaborativni centar Svetske zdravstvene organizacije za zdravlje porodilja i dece. Projekat IMAGINE EURO se sprovodi u ukupno 19 evropskih zemalja, a Centar za mame je partner za Srbiju za istraživanje iskustava porodilja. Projekat i dalje traje, rezultati se još uvek skupljaju u svim zemljama pa porodilje iz Srbije mogu još uvek podeliti svoje iskustvo popunjavanjem upitnika ovde.
U toku projekta, planirani su brojni naučni radovi, na međunarodnom, regionalnom i nacionalnom nivou, koji se oslanjaju na podatke dobijene istraživanjem.
Rad zasnovan na prvim rezultatima istraživanja objavljen je nedavno na sajtu regionalnog izdanja Lancet-a za Evropu, a naći će se i u februarskom broju štampanog izdanja Lancet-a za Evropu. Časopis Lancet je naučno recenzirani časopis iz polja medicine i jedan je od najstarijih, najpoznatih i najprestižnijih medicinskih časopisa u svetu. Objavljeni naučni rad pod nazivom Kvalitet nege porodilja i novorođenčadi u zdravstvenim ustanovama u vreme porođaja tokom pandemije COVID-19: onlajn anketa koja istražuje perspektive majki u 12 zemalja evropskog regiona SZO na engleskom je dostupan ovde. U njemu su analizirani rezultati iz 12 zemalja: Italije, Švedske, Norveške, Slovenije, Portugalije, Nemačke, Rumunije, Francuske, Hrvatske, Luksemburga, Španije i Srbije.
Poznato je da neadekvatno upravljanje opcijama i uslugama da bi se zadovoljile zdravstvene i ljudske potrebe trudnica i porodilja i loš kvalitet nege mogu biti štetni po žene i njihovu novorođenčad, narušiti prava žena i novorođenčadi, odvratiti žene od traženja zdravstvene zaštite u budućnosti i mogu ostaviti posledice na mentalno i fizičko zdravlje majki i novorođenčadi.
Kao odgovor, Svetska zdravstvena organizacija je razvila listu standarda za poboljšanje kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi. Nedavno je razvijen i potvrđen od strane naučne zajednice upitnik zasnovan na standardima Svetske zdravstvene organizacije za merenje kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi iz perspektive ključnih korisnika usluga (majki) u zdravstvenim ustanovama i time je dobijen standardizovani metod za merenje kvaliteta te nege koji nam omogućava poređenje podataka i njihovo ukrštanje, kao i praćenje tokom vremena. Ova studija je rađena na tom stardandizovanom upitniku sa ciljem da istraži iskustva majki o kvalitetu nege porodilja i novorođenčadi u vreme porođaja tokom pandemije COVID-19 i da uporedi nalaze u zemljama evropskog regiona Svetske zdravstvene organizacije.
U onlajn istraživanju su učestvovale žene (18+) koje su se porodile nakon 1. marta 2020. godine. Analizirani su podaci ukupno 21.027 žena koje su ispunile kriterijume. Partneri na projektu su paralelno, u 12 zemalja, pozivali žene da se uključe u istraživanje i popune anketu, putem društvenih mreža, grupa koje okupljaju mame i svojih internet stranica. Podaci su prikupljeni u periodu od 2. septembra 2020. do 15. marta 2021. godine.
Upitnik je obuhvatio 40 pitanja, po jedno o svakom ključnom indikatoru kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi, podjednako raspoređenih (po 10 pitanja) u četiri domena:
1. pružanje nege,
2. iskustvo nege
3. dostupnost ljudskih i fizičkih resursa
4. promename usled pandemije COVID-19.
Prva tri domena su standardi SZO, a četvrti je dodatni domen o ključnim organizacionim promena zbog globalne pandemije COVID-19.
Na osnovu tih 40 ključnih indikatora razvijen je KNPN indeks, kao dodatna jedinica mere kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi. Svaki od 4 domena ovog upitnika donosi od 0-100 poena, u zavisnosti od toga koliko se primenjuju standardi nege SZO. 100 poena znači da se primenjuju svi standardi nege, a 0 ni jedan. Ukupan KNPN indeks predstavlja zbir poena iz svih domena i njegova vrednost je od minimalnih 0 do maksimalnih 400. Na osnovu KNPN indeksa možemo upoređivati kvalitet nege porodilja i novorođenčadi u različitim zemljama i to po svakom domenu pojedinačno, ali i ukupno u sva 4. To nam može dati jasniju sliku gde se nalazimo u odnosu na druge zemlje.
Uključena su i pitanja o individualnim karakteristikama učesnika (npr. socio-ekonomsko poreklo, obrazovanje). Anketa je bila anonimna a popunjavanje je trajalo 15 minuta. Podaci su prikupljeni korišćenjem strukturisanog onlajn upitnika, zasnovanog na standardima SZO, i zabeleženi korišćenjem REDCap 8.5.21 – © 2021 Vanderbilt Univerzitet, preko centralizovane platforme razvijene za prikupljanje podataka za klinička istraživanja i kreiranje baza podataka.
Obrađeni su podaci 21.027 žena koje su se porodile: u Italiji 22,9%, Švedskoj 22,8%, Norveškoj 15,3%, Sloveniji 9,9%, Portugaliji 8%, Nemačkoj 5,1%, Srbiji 3% (630 žena), Rumuniji 2,7%, Francuskoj 2,6%, Hrvatskoj 2,2%, Luksemburgu 2,1%, Španiji 1,7% i 1,6% u ostalim zemljama. 90,5% žena se porodilo u zemlji u kojoj su i same rođene. Podaci koji slede se odnose na sve žene koje su popunile istraživanje, ne samo žene koje su se porodile u Srbiji.
Najveći broj učesnica u anketi, 39,1% ima 31-35 godina, 34,8% ima 25-30, 14,6% ima 36-39, 4,7% ima 40+ , a 4,4% 18-24 godine.
Kada je obrazovanje u pitanju, 41,5% ima univerzitetsku diplomu, 26,2% ima završene postdiplomske/master studije/doktorat, 24,5% završenu srednju školu, 5,2% trogodišnju srednju školu, 2,3% nije odgovorilo na pitanje, 0,2% ih je završilo osnovnu školu, a 0,1% je bez ikakvog obrazovanja.
59,7% žena je rodilo prvi put, a 38% ima više od jednog porođaja. 67,1% rodilo je vaginalnoj, 9,2% je imalo instrumentalni vaginalni porođaj (vaginalni porođaj uz upotrebu forcepsa ili vakuuma), a 23,7% je rodilo carskim rezom.
Od žena koje su rodile carskim rezom, 9,6% je imalo hitan carski rez tokom porođaja, 9,5% je imalo carski rez po izboru, a 4,6% hitan carski rez pre početka porođaja.
U državnom porodilištu rodilo je 91,1% ispitanica, 6,6% u privatnom i 2,3% nije odgovorilo na ovo pitanje.
86,3% anketiranih je reklo da im je na porođaju asistirala babica, za 51,7% je to bio akušerka/akušer, za 38,4% sestra, 18% stažistkinja/stažista, 16,4% studentkinja/student na praksi, 14,4% ostali, a za njih 8,6% se medicinsko osoblje se nije predstavilo i ne znaju.
Za sva 4 domena, porodilje su podeljene u 2 grupe. Jednu čine žene koje su iskusile trudove (rodile su vaginalno ili carskim rezom nakon što su započeli trudovi), dok su u drugoj grupi žene koje su se porodile bez trudova (hitan carski rez pre nego što su započeli trudovi ili carski rez po izboru).
Od žena koje su iskusile trudove, 20,8% njih nije dobilo lekove za ublažavanje bolova tokom porođaja — od 46,2% u Srbiji, do 6,4% u Francuskoj.
Epiziotomiju je imalo 20,1% ispitanica, u rasponu od 66% u Rumuniji, do 6,1% u Švedskoj. Srbija je na drugom mestu po broju epiziotomija sa 59,3%.
Za kontakt koža na kožu u toku prvog sata nakon porođaja, ostalo je uskraćeno od 64,4% u Rumuniji, do 0,5% u Luksemburgu, porodilja i njihovih novorođenčad. Srbija je odmah posle Rumunije sa 30,5% žena koje su ostale uskraćene za kontakt koža na kožu.
Od žena koje nisu dojile odmah nakon porođaja, 69,9% ih je iz Srbije, a 4,7% iz Luksemburga.
Od onih koje nisu dobile adekvatnu podršku za dojenje, 56,9% je iz Srbije, a 16,5% iz Luksemburga.
Porodilje koje nisu bile smeštene uz svoju bebu (rooming-in), su 55,6% iz Srbije, a 5,5% a Luksemburga.
Od porodilja koje su se požalile da im nije bilo dozvoljeno da budu sa bebom koliko su želele je 39,7% je iz Srbije, a 0,3% iz Luksemburga.
Čak 27,7% novorođenčadi nije bilo isključivo dojeno na otpustu iz porodilišta — 44,1% u Rumuniji, 17,5% u Španiji; u Srbiji ih je 39,5%.
31,4% porodilja nije moglo da računa na brzu pomoć kada im je zatrebala — od 60,7% u Srbiji, do 20,2% u Luksemburgu.
Među ženama koje su imale carski rez, pre početka trudova, 37,3% nije dobilo adekvatnu podršku za dojenje, u rasponu od 48,7% u Srbiji, do 18,6% u Luksemburgu. Njih 14,3% nije dobilo dozvolu da bude uz svoje novorođenče koliko su želele, i to od 53,3% u Srbiji, do 0% u Luksemburgu. Među njima, 47% novorođenčadi nije bilo isključivo dojeno na otpustu iz porodilišta — od 60,2% u Rumuniji, do 39% u Luksemburgu.
U Srbiji, kod žena koje su rodile carskim rezom pre nego što su im počeli trudovi, čak 48% novorođenčadi nije bilo isključivo dojeno na otpustu iz porodilišta.
Na nedostatak brze reakcije medicinskog osoblja na zatraženu pomoć, ukazalo je 35,6% žena iz ove grupe, od 46,7% u Srbiji, do 21,1% u Španiji.
Od žena koje su imale trudove, 25,6% nije imalo slobodu kretanja tokom trudova — 68,2% u Srbiji, 7,9% u Norveškoj.
42,8% ispitanica iz ove grupe nije imalo slobodu izbora položaja za rađanje — od 81,9% u Hrvatskoj, do 32,9% u Norveškoj; u Srbiji ih je 80,6%.
Od 53,6% žena nije tražen pristanak za upotrebu instrumenata pri vaginalnom porođaju, od 69,2% u Srbiji, do 40% u Rumuniji.
Bez informacije o novorođenčetu nakon hitnog carskog reza ostalo je 37,7% žena — od 64,6% u Sloveniji, do 19,6% u Luksemburgu; u Srbiji ih je 59,5%.
Na nejasnu komunikaciju od strane medicinskog osoblja ukazalo je 30,3% žena — 56,3% u Srbiji, 17,5% u Luksemburgu.
Od ispitanica koje su se požalile da nisu imale mogućnost izbora vezano za svoju negu i lečenje, 77,2% je u Srbiji, a 21,7% u Luksemburgu.
62% porodilja nije moglo da ima pratnju po izboru na porođaju — 99% u Srbiji, 12,6% u Španiji.
Od žena koje nisu tretiranje dostojanstveno, iz Srbije ih je 59,8%, a 12,8% u Luksemburgu.
Porodilje koje nisu dobile emotivnu podršku su 58,4% iz Srbije, a 18,6% iz Luksemburga.
Od žena koje su doživele fizičko/emotivno/verbalno nasilje, 31,1% ih je u Španiji, a 7% u Švedskoj. U Srbiji ih je 23,4% među anketiranim porodiljama.
26,2% porodilja u Srbiji dalo je mito medicinskom osoblju, dok je isto učinilo 0,1% porodilja u Švedskoj.
U grupi žena koje su imale carski rez pre nego što su iskusile trudove, njih 28,9% nije pitano za pristanak na vaginalni pregled – 69,7% u Srbji, 6,9% u Norveškoj.
28,7% porodilja nije dobilo informaciju o svom novorođenčetu nakon porođaja, i to od 53,2% u Francuskoj, 14,2% u Portugaliji. Srbija je odmah iza Francuske sa 49,3%. U ovoj grupi žena je nešto veći udeo davanja mita — 5,2% — 27,3% u Rumuniji, 0% u Španiji i Švedskoj; u Srbiji ih je 25% među anketiranim porodiljama.
U segmentu pitanja o dostupnosti ljudskih i fizičkih resursa, u grupi onih koje su iskusile trudove, čak 45,3% žena nije informisano o mogućim alarmantnim kliničkim znacima za porodilje (npr. preobilno vaginalno krvarenje, teškoće pri mokrenju, teškoće pri disanju) od strane medicinskog osoblja, i to od 75,1% u Srbiji, do 28,7% u Portugaliji.
Bez upozorenja o mogućim alarmantnim kliničkim znacima za novorođenče (npr. teškoće pri disanju, preobilno znojenje, drhtanje, fiziološka žutica) ostalo je 55% žena — 75,9% u Srbiji, a 41,9% u Luksemburgu.
Na lošu udobnost i opremljenost sobe ukazalo je od 27,8% porodilja iz Srbije, do 0% porodilja iz Luksemburga.
Od 18,4% anketiranih iz Srbije, do 2,8% iz Francuske smatra da je neadekvatan broj porodilja u sobi.
Da čišćenje soba nije bilo redovno i odgovarajuće, odgovorilo je 24,1% žena iz Srbije, a 1% žena iz Luksemburga.
Na neadekvatno očišćena, opremljena i pozicionirana kupatila ukazalo je od 48,7% žena iz Srbije i 1,8% žena iz Luksemburga.
Čak 61,6% anketiranih se požalilo na neadekvatno vreme posete za partnera — od 91% u Hrvatskoj, do 6,1% u Španiji; u Srbiji ih je 89,3%.
Neadekvatan broj medicinskog osoblja u odnosu na obim posla primetilo je — od40,8% žena u Srbiji, do 7,3% u Luksemburgu.
Na nedostatak profesionalizma medicinskog osoblja ukazalo je 19,2% anketiranih iz Srbije i 1,3% iz Luksemburga.
U grupi onih koje su imale carski rez pre započetih trudova su rezultati vrlo slični. Bez upozorenja o mogućim alarmantnim kliničkim znacima za porodilje (npr. preobilno vaginalno krvarenje, teškoće pri mokrenju, teškoće pri disanju) od strane medicinskog osoblja, 69,1% u Srbiji, do 28,4% u Portugaliji.
Bez upozorenja o mogućim alarmantnim kliničkim znacima za novorođenče (npr. teškoće pri disanju, preobilno znojenje, drhtanje, fiziološka žutica), od 69,7% u Srbiji, do 37,7% u Luksemburgu.
Loša udobnost i opremljenost soba od 26,7% u Hrvatskoj, do 0% u Luksemburgu i 25,7% u Srbiji.
Neadekvatan broj žena u sobi od 15% u Hrvatskoj, do 0% u Francuskoj i 12,5% u Srbiji.
Neredovno i neodgovarajuće čišćenje soba od 27,6% u Srbiji, do 1,7% u Luksemburgu.
Loša čistoća, opremljenost ili pozicioniranost kupatila od 37,5% u Srbiji, do 0% u Luksemburgu.
Neadekvatno vreme poseta za partnera od 92,1% u Srbiji, do 13,2% u Španiji.
Nedostatak profesionalizma od strane medicinskog osoblja od 12,5% u Rumuniji i Srbiji, do 1,7% u Luksemburgu.
Kada govorimo o organizacionim promenama zbog mera za suzbijanje pandemije, u grupi žena kojima je započeo porođaj, od porodilja koje su naišle na poteškoće u prenatalnoj nezi, 63,5% ih je iz Rumunije, 26,1% iz Nemačke; iz Srbije ih je 63%.
Od onih koje su se suočile s nekom vrstom prepreke za pristup ustanovi u kojoj su vodile trudnoću, (npr. logističkom, finansijskom, zbog izolacije, nedostatka brige o deci kod kuće…), najviše ih je iz Srbije — 50%, a najmanje, 24,1% iz Francuske.
Među ženama koje su se žalile na neadekvatnu reorganizaciju soba za porođaje, 70,5% ih je iz Srbije, 16,5% iz Luksemburga. Na neadekvatnu reorganizaciju bolničkih soba ukazalo je 37,9% ispitanica i to 72,4% iz Srbije, 17,1% iz Francuske.
13,6% svih anketiranih se žalilo na nedostatak bar jednog funkcionalnog i lako dostupnog lavaboa za pranje ruku, sa sapunom i vodom, blizu ili u sobi — 35,6% u Srbiji, 3,4% u Sloveniji.
Među onima koje su se žalile na nedovoljan broj medicinskih radnika, 53,1% ih je iz Srbije, 17,8% iz Španije.
Na neadekvatnu komunikaciju zdravstvenih radnika ukazalo je 38,1% anketiranih — od 59,5% u Hrvatskoj, do 24,9% u Luksemburgu; u Srbiji ih je 55,9%.
Pola anketiranih smatra da je kvalitet nege porodilja i novorođenčadi smanjen zbog kovida-19 — od 66% u Norveškoj, do 38,5% u Luksemburgu; u Srbiji ih je 60,7%.
Odgovori u grupi porodilja koje su imale carski rez pre započetih trudova se ne razlikuje značajno u odnosu na ostale. Nedostatak bar jednog funkcionalnog lavaboa za pranje ruku je iskusilo od 39,8% u Italiji, do 4,7% u Sloveniji; 38,2% ih je u Sbiji. Nedovoljan broj zdravstvenih radnika za 45% anketiranih iz Hrvatske, do 13,2% iz Španije; iz Srbije ih je 43,3%. Neadekvatna komunikacija za 58,3% iz Hrvatske, a 23,7% iz Španije; iz Srbije ih je 55,9%. I u ovoj grupi, više od pola anketiranih, 50,2% smatra da je zbog kovid-19 pandemije snižen kvalitet nege porodilja i novorođenčadi, i to od 68,4% u Norveškoj, do 42,4% u Luksemburgu, a u Srbiji je to 57,2%.
Ukupan KNPN index, odnosno mera u kojoj se primenjuju standardi nege SZO, varira od zemlje do zemlje. Luksemburg, Španija, Nemačka, Francuska, Norveška i Švedska imaju srednji indeks veći od KNPN indeksa ukupnog uzorka (320). Portugalija i Slovenija imaju jednak srednji indeks ukupnom uzorku, dok Italija, Rumunija, Hrvatska i Srbija imaju niži KNPN srednji index u odnosu na ukupan uzorak i to su zemlje u kojima se SZO standardi nege porodilja i novorođenčadi primenjuju u manjoj meri.
KNPN Indeks po zemljama i ukupni
Grafički prikaz KNPN indeksa po zemljama i po domenima jasno pokazuje u kojoj meri se u svakoj od njih primenjuju SZO standardi nege porodilja i novorođenčadi. Za potpunu primenu standarda kvaliteta nege određeno je 100 poena po svakom domenu, odnosno ukupno maksimalnih 400 poena. Ukupan uzorak nam pokazuje da je ispoštovano 85% standarda kvaliteta u domenu nege, 85% u domenu iskustva nege, 70% u domenu dostupnosti resursa i 80% u domenu ključnih organizacionih promena zbog COVID-19 pandemije. Vizuelno je lako uočiti gde se po ovom pitanju svaka zemlja nalazi u odnosu na ukupni uzorak a mogu se lako porediti i međusobno.
Ovo je prva studija sprovedena u više zemalja koja istražuje percepciju žena o kvalitetu zdravstvene zaštite u vreme porođaja u zdravstvenim ustanovama, širom evropskog regiona SZO tokom pandemije COVID-19, koristeći sveobuhvatan skup mera kvaliteta zasnovanih na standardima SZO. Studija je prikupila podatke iz 12 zemalja evropskog regiona SZO i istakla da su, čak i u bogatim zemljama, tokom prve godine pandemije COVID-19, mnogi aspekti kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi bili ispod standarda, a posebno oni koji se odnose na brigu s poštovanjem i dostupnost resursa.
I među zemljama sa boljim rezultatima (višim KMNC indeksom), majke učesnice su prijavile ozbiljne nedostatke. Na primer, u Luksemburgu, zemlji sa najvišim KNPN indexom iz ove studije, 31,3% žena je bilo podvrgnuto pritisku na stomak (Kristelerov zahvat) pri instrumentalnom vaginalnom porođaju, od njih 42,2% nije zatražen pristanak pre vaginalnog pregleda, 12,8% je izjavilo da nije tretirano dostojanstveno, a 38,5% zapazilo je smanjenje kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi zbog COVID-19 pandemije.
Očekivano, primećene su velike nejednakosti između zemalja Evropskog regiona SZO. Ove nejednakosti su sistematske i moguće ih je sprečiti. Kreatori politike, istraživači i zdravstveni radnici su dužni, osim da poboljšaju opšte zdravlje stanovništva, i da smanje ili eliminišu razlike u zdravlju na osnovu geografije, rase/etničke pripadnosti, socioekonomskog statusa i drugih društvenih faktora. Rezultati ove studije su u skladu sa rezultatima drugih istraživanja u oblasti kvaliteta nege porodilja i novorođenčadi koja su rađena i pre Covid-19 pandemije, pokazujući značajne nejednakosti u ključnim pokazateljima zdravstvene zaštite majki i novorođenčadi, kao što su smrtnost majki, broj mrtvorođenih, carski rez i stope isključivog dojenja, u svim zemljama Evropskog regiona SZO. Prethodni nacionalni izveštaji i istraživanja takođe su dokumentovali prekomernu upotrebu medicinskih intervencija (uključujući epiziotomije, indukciju porođaja i pritisak na stomak), slabo korišćenje odgovarajućih procedura za ublažavanje bola, maltretiranje žena, nedostatak adekvatnih fizičkih i ljudskih resursa, i neformalna plaćanja medicinskom osoblju, sa velikim razlikama u praksi između zemalja i između institucija u istoj zemlji.
Pandemija COVID-19 je nezamislivih razmera i svet je uglavnom bio nespreman da se suoči sa njom. Cilj ove studije nije bio da uporedi podatke pre i posle pandemije COVID-19, pošto uporedivi podaci nedostaju za većinu zemalja, već da pruži opis KNPN-a tokom pandemije, koristeći sveobuhvatnu listu od 40 mera kvaliteta zasnovanih na standardima SZO, koji mogu da se prate i porede tokom vremena.
Mnogi pomenuti nalazi ove studije (na primer, uskraćivanje lekova za ublažavanje bolova tokom trudova, upotreba Kristelerovog zahvata, odvajanje porodilja od njihovih beba u prvom satu nakon porođaja, stope isključivog dojenja, davanje mita, neadekvatna higijena ili nedovoljan broj kupatila, uskraćivanje pratne na porođaju ili poseta, neprofesionalizam medicinskog osoblja…) su alarmantni i pozivaju na hitnu reakciju.
Sve u svemu, ova studija dodaje prethodnim nalazima koji sugerišu da zdravstvena zaštita u vreme porođaja treba da bude vođena praksama, programima i politikama koje su bazirane na dokazima, da bi se postigao održivi nivo zdravlja i blagostanja majki i novorođenčadi širom sveta. Standarde SZO treba pratiti i poštovati, uključujući i krizne periode kao što je trenutna globalna pandemija.
Postojeće nalaze potrebno je sada prevesti u odgovarajuće zdravstvene politike i planove za poboljšanje KNPN i smanjenje nejednakosti u ovom domenu širom evropskog regiona SZO. Kreatori politike na svim nivoima (pojedinačnih ustanova, nacionalnom, regionalnom, globalnom nivou) u zdravstvenom sektoru i drugim srodnim sektorima (npr. obrazovanje) treba da osiguraju visokokvalitetnu negu, zasnovanu na dokazima, pravednu i strpljivu, usresređenu i s poštovanjem, za svaku ženu, i tokom pandemije i nakon nje.
Go Ahead, Leave A Comment